Analiza modela upravljanja i regulacije u općoj teoriji spoznaje ; Analysis of the model of regulation and control in the general theory of cognition
Uložené v:
| Názov: | Analiza modela upravljanja i regulacije u općoj teoriji spoznaje ; Analysis of the model of regulation and control in the general theory of cognition |
|---|---|
| Autori: | Carev, Zdravko |
| Prispievatelia: | Novaković, Branko |
| Informácie o vydavateľovi: | Sveučilište u Zagrebu. Fakultet strojarstva i brodogradnje. University of Zagreb. Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture. |
| Rok vydania: | 2011 |
| Zbierka: | Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) / Croatian Digital Dissertations Repository (National and University Library in Zagreb) |
| Predmety: | spoznaja, spoznajna teorija, kibernetika, automatska regulacija, dinamika, prostor egzistencije, spoznajni stupanj djelovanja, forme vibriranja, proces, istina, filozofija, metodologija, comprehension, comprehension theory, cybernetics, automatic regulation, dynamics, space of existence, comprehensive efficiency, mode shapes, process, truth, philosophy, methodology, TEHNIČKE ZNANOSTI. Strojarstvo, TECHNICAL SCIENCES. Mechanical Engineering, Elektrotehnika, Electrical engineering, info:eu-repo/classification/udc/621.3(043.2) |
| Popis: | U radu se predlaže sveopća i svevremenska teorija. Teorija proučava sve. Sve se definira kao cijeli svijet bez ikakvog ostatka u bilo kakvom pogledu. U središte teorije postavljena je Spoznaja, koja se definira kao skup zakonitosti kojima neki entitet vlada. Entitet se definira kao bilo koja registrabilna pojava. Zakonitost se definira kao opće i nepromjenjivo pravilo. Definicija Opće teorije spoznaje: 1. Postoje opće zakonitosti koje važe uvijek i svugdje, 2. Generalna (glavna) zakonitost je Spoznaja, 3. Postoje hijearhijski niže rangirane, međuovisne Spoznaje. Spoznaja se uvodi kao apsolutni kriterij klasificiranja entiteta. Teleološki cilj svakog entiteta je maksimalna moguća spoznaja tj. spoznaja svega. S obzirom da se proučava sve, ne postoji slučajnost; slučaj se definira kao djelovanje trenutno nepoznatih entiteta. Dinamički sustavi se proučavaju na isti način kao i statički. Vrijeme kao parametar je potrebno „samo“ iz razloga da se može registrirati napredovanje / nazadovanje entiteta na spoznajnoj skali. Osim glavne zakonitosti spoznaje, u radu su pronađene još tri razine „spoznaja“ unutar kojih su opisane Kibernetika i Teorija kaosa. Osim toga prikazano je kako se pomoću teorije definira znanstveni, a kako stručni rad. Primjena i proširenje teorije je prikazano dvama primjerima. U prvom primjeru se proučava klasični p2 član sa step ulazom. Sve varijable kojima se opisuje ponašanje p2 člana svedene su na tri neortogonalna faktora: Prigušenje, Brzina i Amplituda. \Nadalje su izolirana 3 neortogonalna bipolarna tipa (taksona) p2 članova koji su opisani kao: 1. Energija unutar objekta sa polovima: Masena (derivacijska) kontrola i Opružna (proporcionalna) kontrola, 2. Tranzicija sa polovima: Tvrdi prijelaz i Meki prijelaz (način prijelaza iz opružne u masenu kontrolu), i 3. Akumulirana energija sa polovima: Mala energija sustava i Velika energija sustava. Ovime je uspostavljena veza sa II razinom teorije te je identificirano da Energija unutar sustava predstavlja Perzistenciju, Tranzicija je predstavljena ... |
| Druh dokumentu: | master thesis |
| Popis súboru: | application/pdf |
| Jazyk: | Croatian |
| Relation: | https://dr.nsk.hr/islandora/object/fsb:6727; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:235:886685; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fsb:6727; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fsb:6727/datastream/PDF |
| Dostupnosť: | https://dr.nsk.hr/islandora/object/fsb:6727 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:235:886685 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fsb:6727 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fsb:6727/datastream/PDF |
| Rights: | http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ ; info:eu-repo/semantics/openAccess |
| Prístupové číslo: | edsbas.6A8382C8 |
| Databáza: | BASE |
Nájsť tento článok vo Web of Science | Abstrakt: | U radu se predlaže sveopća i svevremenska teorija. Teorija proučava sve. Sve se definira kao cijeli svijet bez ikakvog ostatka u bilo kakvom pogledu. U središte teorije postavljena je Spoznaja, koja se definira kao skup zakonitosti kojima neki entitet vlada. Entitet se definira kao bilo koja registrabilna pojava. Zakonitost se definira kao opće i nepromjenjivo pravilo. Definicija Opće teorije spoznaje: 1. Postoje opće zakonitosti koje važe uvijek i svugdje, 2. Generalna (glavna) zakonitost je Spoznaja, 3. Postoje hijearhijski niže rangirane, međuovisne Spoznaje. Spoznaja se uvodi kao apsolutni kriterij klasificiranja entiteta. Teleološki cilj svakog entiteta je maksimalna moguća spoznaja tj. spoznaja svega. S obzirom da se proučava sve, ne postoji slučajnost; slučaj se definira kao djelovanje trenutno nepoznatih entiteta. Dinamički sustavi se proučavaju na isti način kao i statički. Vrijeme kao parametar je potrebno „samo“ iz razloga da se može registrirati napredovanje / nazadovanje entiteta na spoznajnoj skali. Osim glavne zakonitosti spoznaje, u radu su pronađene još tri razine „spoznaja“ unutar kojih su opisane Kibernetika i Teorija kaosa. Osim toga prikazano je kako se pomoću teorije definira znanstveni, a kako stručni rad. Primjena i proširenje teorije je prikazano dvama primjerima. U prvom primjeru se proučava klasični p2 član sa step ulazom. Sve varijable kojima se opisuje ponašanje p2 člana svedene su na tri neortogonalna faktora: Prigušenje, Brzina i Amplituda. \Nadalje su izolirana 3 neortogonalna bipolarna tipa (taksona) p2 članova koji su opisani kao: 1. Energija unutar objekta sa polovima: Masena (derivacijska) kontrola i Opružna (proporcionalna) kontrola, 2. Tranzicija sa polovima: Tvrdi prijelaz i Meki prijelaz (način prijelaza iz opružne u masenu kontrolu), i 3. Akumulirana energija sa polovima: Mala energija sustava i Velika energija sustava. Ovime je uspostavljena veza sa II razinom teorije te je identificirano da Energija unutar sustava predstavlja Perzistenciju, Tranzicija je predstavljena ... |
|---|