Motiv robinje u starijoj hrvatskoj književnosti
Uloženo v:
| Název: | Motiv robinje u starijoj hrvatskoj književnosti |
|---|---|
| Autoři: | Radoš, Ema |
| Přispěvatelé: | Antonina Mrdeža, Divna |
| Informace o vydavateli: | Sveučilište u Zadru. Odjel za kroatistiku i slavistiku. Odsjek za hrvatski jezik i književnost., 2018. |
| Rok vydání: | 2018 |
| Témata: | renaissance literature, hrvatske dramske robinje, Mavro Vetranović, ideja žene u hrvatskoj renesansi, motif of a slave woman, Nikola Nalješković, Džore Držić, Antun Sasin, renesansna književnost, dramatic Croatian female slaves, HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija. Kroatistika, Hanibal Lucić, idea of a woman in literature, Đžore Držić, motiv robinje, HUMANISTIC SCIENCES. Philology. Croatian Studies |
| Popis: | Zadatak istraživanja je analizirati dramske tekstove u hrvatskoj književnosti u kojima se pojavljuje motiv zarobljene žene. Radi se o tekstovima Džore Držića, Mavra Vetranovića, Hanibala Lucića, Nikole Nalješkovića i Antuna Sasina. Nakon analize relevantnih tekstova prikazat ćemo razvoj motiva robinje od monodrame Džore Držića do antirobinje Nikole Nalješkovića, što je zapravo osnovni cilj ovoga rada. U istraživanju je korištena komparativna metoda. Također, motiv robinje povezat ćemo s povijesnim i političkim kontekstom u kojemu se razvijao te tako utvrdit razloge njegova učestalog ponavljanja u tekstovima koji su nastajali krajem 15. i tijekom 16. stoljeća. Osim toga, važno je utvrditi na kojim je izvorima nastala najvažnija drama iz ove skupine i koja su njezina osnovna dramska obilježja. To je Robinja Hanibala Lucića kojoj ćemo posvetiti posebno poglavlje u ovom radu. Nakon obavljenog istraživanja, u zaključku ćemo dati osvrt na rad u cjelini. The aim of this research is to analyse dramatic writings in Croatian literature in which the motif of a female slave is represented. It is about the texts of Džore Držić, Mavro Vetranović, Hanibal Lucić, Nikola Nalješković and Antun Sasin. After the analysis of their relevant texts we follow the development of a motif, drom Džore Držić's monodrama up until Nikola Nalješković's anti female-slave. A comparative method was used in the researsh. Also, we will connect the mentioned motif with the political and historical context in which it was developed. The time that we are concerned with comes at the end of 15th and 16th century. Furthermore, it is important to establish from which sources this drama stems of which primary features it is composed. It is the female slave of Hanibal Lucić's play to whom we will dedicate a special chapter in this research. After the research is completed, in the conclusion we will give a general review of the work. |
| Druh dokumentu: | Bachelor thesis |
| Popis souboru: | application/pdf |
| Jazyk: | Croatian |
| Přístupová URL adresa: | https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:2831/datastream/PDF https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:2831 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:074461 |
| Rights: | URL: http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ |
| Přístupové číslo: | edsair.od......4012..474c521545e13f3c6c5ada0119a5fcf6 |
| Databáze: | OpenAIRE |
Nájsť tento článok vo Web of Science | Abstrakt: | Zadatak istraživanja je analizirati dramske tekstove u hrvatskoj književnosti u kojima se pojavljuje motiv zarobljene žene. Radi se o tekstovima Džore Držića, Mavra Vetranovića, Hanibala Lucića, Nikole Nalješkovića i Antuna Sasina. Nakon analize relevantnih tekstova prikazat ćemo razvoj motiva robinje od monodrame Džore Držića do antirobinje Nikole Nalješkovića, što je zapravo osnovni cilj ovoga rada. U istraživanju je korištena komparativna metoda. Također, motiv robinje povezat ćemo s povijesnim i političkim kontekstom u kojemu se razvijao te tako utvrdit razloge njegova učestalog ponavljanja u tekstovima koji su nastajali krajem 15. i tijekom 16. stoljeća. Osim toga, važno je utvrditi na kojim je izvorima nastala najvažnija drama iz ove skupine i koja su njezina osnovna dramska obilježja. To je Robinja Hanibala Lucića kojoj ćemo posvetiti posebno poglavlje u ovom radu. Nakon obavljenog istraživanja, u zaključku ćemo dati osvrt na rad u cjelini.<br />The aim of this research is to analyse dramatic writings in Croatian literature in which the motif of a female slave is represented. It is about the texts of Džore Držić, Mavro Vetranović, Hanibal Lucić, Nikola Nalješković and Antun Sasin. After the analysis of their relevant texts we follow the development of a motif, drom Džore Držić's monodrama up until Nikola Nalješković's anti female-slave. A comparative method was used in the researsh. Also, we will connect the mentioned motif with the political and historical context in which it was developed. The time that we are concerned with comes at the end of 15th and 16th century. Furthermore, it is important to establish from which sources this drama stems of which primary features it is composed. It is the female slave of Hanibal Lucić's play to whom we will dedicate a special chapter in this research. After the research is completed, in the conclusion we will give a general review of the work. |
|---|