Zobraziť v EDS

How the Headquarters stole Christmas - on the ways of conceptualizing measures and strategies to fight the coronavirus pandemic

Uložené v:
Podrobná bibliografia
Názov: How the Headquarters stole Christmas - on the ways of conceptualizing measures and strategies to fight the coronavirus pandemic
Autori: Kostanjevac, Domagoj, Benčina, Ksenija
Informácie o vydavateľovi: 2024.
Rok vydania: 2024
Predmety: protective measures and strategies, okviri, conceptual mechanisms, frames, krizna komunikacija, crisis communication, konceptualni mehanizmi, mjere i strategije suzbijanja pandemije
Popis: Pandemija koronavirusa jedna je od velikih kriza našeg doba koja je utjecala na cijeli svijet. Osim što je imala ogroman utjecaj na zdravstvo, ekonomiju i politiku, nesumnjivo je utjecala i na jezik. O kriznoj komunikaciji i upravljanju krizom tijekom te pandemije već je pisano u lingvistici (usp. Wodak 2021), a istraživanja su pokazala da u diskursu o bolestima dominira okvir RATA (npr. Demmen i dr. 2015; Ribeiro i dr. 2018). S obzirom na potrebu za što jasnijim prikazivanjem mjera javnosti, očekivana je pojava različitih izraza kojima se olakšava njihovo razumijevanje. Cilj je rada istražiti konceptualne mehanizme kojima su se u hrvatskom medijskom diskursu predstavljale mjere i strategije suzbijanja pandemije koronavirusa. Tako se o lockdownu kao strategiji borbe protiv koronavirusa i suživotu s virusom govori kao o strategiji čekića i plesa, a za kritiziranje mjera rabio se figurativni izraz mjere ne drže vodu. Ovo istraživanje provest će se kombinirajući kognitivnolingvistički pristup i kritičku analizu diskursa na skupu podataka koji čine članci vezani uz mjere i strategije suzbijanja pandemije u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2021. U radu se nastoji odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: prvo, koje su vrste figurativnih izraza vezane uz prikaz mjera i strategija suzbijanja pandemije koronavirusa; drugo, na kojim se konceptualnim mehanizmima ti izrazi temelje, te treće, koja je njihova uloga. Analiza će se odvijati prema sljedećim koracima: određivanje figurativnih izraza rabeći metodu MIP (Pragglejaz Group 2007), određivanje konceptualnih mehanizama i njihove uloge. Početna analiza pokazuje da se uz ustaljene okvire poput RATA i KRETANJA javljaju i manje česti poput HRANE i KULINARSTVA, MEDICINE te kreativni izrazi poput strategije čekića i plesa te suživota s virusom. U istraživanjima hrvatskog medijskog diskursa nedostaje sustavnih istraživanja koja bi se usmjerila samo na konceptualizaciju mjera i strategija suzbijanja pandemije, stoga bi rezultati ovog istraživanja trebali to promijeniti.
Druh dokumentu: Conference object
Prístupová URL adresa: https://askins21.ffos.hr/novosti/abstractheft-book-of-abstracts-knjizica-sazetaka/
Prístupové číslo: edsair.dris...01492..6077e7883a5a26b0997f4b3d3661dc29
Databáza: OpenAIRE
Popis
Abstrakt:Pandemija koronavirusa jedna je od velikih kriza našeg doba koja je utjecala na cijeli svijet. Osim što je imala ogroman utjecaj na zdravstvo, ekonomiju i politiku, nesumnjivo je utjecala i na jezik. O kriznoj komunikaciji i upravljanju krizom tijekom te pandemije već je pisano u lingvistici (usp. Wodak 2021), a istraživanja su pokazala da u diskursu o bolestima dominira okvir RATA (npr. Demmen i dr. 2015; Ribeiro i dr. 2018). S obzirom na potrebu za što jasnijim prikazivanjem mjera javnosti, očekivana je pojava različitih izraza kojima se olakšava njihovo razumijevanje. Cilj je rada istražiti konceptualne mehanizme kojima su se u hrvatskom medijskom diskursu predstavljale mjere i strategije suzbijanja pandemije koronavirusa. Tako se o lockdownu kao strategiji borbe protiv koronavirusa i suživotu s virusom govori kao o strategiji čekića i plesa, a za kritiziranje mjera rabio se figurativni izraz mjere ne drže vodu. Ovo istraživanje provest će se kombinirajući kognitivnolingvistički pristup i kritičku analizu diskursa na skupu podataka koji čine članci vezani uz mjere i strategije suzbijanja pandemije u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2021. U radu se nastoji odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: prvo, koje su vrste figurativnih izraza vezane uz prikaz mjera i strategija suzbijanja pandemije koronavirusa; drugo, na kojim se konceptualnim mehanizmima ti izrazi temelje, te treće, koja je njihova uloga. Analiza će se odvijati prema sljedećim koracima: određivanje figurativnih izraza rabeći metodu MIP (Pragglejaz Group 2007), određivanje konceptualnih mehanizama i njihove uloge. Početna analiza pokazuje da se uz ustaljene okvire poput RATA i KRETANJA javljaju i manje česti poput HRANE i KULINARSTVA, MEDICINE te kreativni izrazi poput strategije čekića i plesa te suživota s virusom. U istraživanjima hrvatskog medijskog diskursa nedostaje sustavnih istraživanja koja bi se usmjerila samo na konceptualizaciju mjera i strategija suzbijanja pandemije, stoga bi rezultati ovog istraživanja trebali to promijeniti.