In EDS ansehen

Social innovations as factors of reforms in social policy

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Titel: Social innovations as factors of reforms in social policy
Autoren: Bežovan, Gojko
Verlagsinformationen: 2013.
Publikationsjahr: 2013
Schlagwörter: FP7, reforme socijalne politike, social innovations, Croatia, Hrvatska, WILCO, socijalne inovacije, social policy reforms, Zagreb, Varaždin
Beschreibung: Pod pritiskom ekonomske krize i rastućeg rezanja socijalnih troškova europske socijalne države nalaze se pred novim izazovima učinkovitijeg i djelotvornijeg organiziranja socijalnih programa te podmirivanja socijalnih potreba specifičnih društvenih skupina. Prostor civilnog društva potvrđuje se kao prestižan za samoorganizaciju, zagovaranje prava i interesa posebnih skupina, pružanje učinkovitijih i korisnicima okrenutih usluga te proizvodnju održive društvene promjene koja može otvoriti vrata projektima socijalnog poduzetništva. Suradnjom različitih dionika u ovim procesima, osobito na lokalnim razinama, proizvode se socijalne inovacije koje pomažu socijalnoj integraciji i doprinose jačanju socijalne kohezije te mijenjaju kulturu socijalne politike. Socijalne inovacije znače micanje socijalnih, političkih i mentalnih barijera te izgradnju identiteta zajednica, mobilizaciju i društvo-političku akcija. Socijalne inovacije su nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno podmiruju socijalne potrebe (učinkovitije nego drugi) i stvaraju nove društvene odnose i suradnje. Socijalne inovacije postale su prepoznatljivom sastavnicom svih relevantnih EU policy dokumenata, a koje su onda prioritetno poticani u nacionalnim razvojnim programima. U ovom projektu inovacije su istraživane kao: koncepti i načini pristupanja korisnicima, analizirana interna organizacija inovacija i način rada te utjecaj inovacija na vladavinu i lokalni sustav socijalne politike. U dvadeset europskih gradova analizirano je 79 inovacija u području pružanja usluga za djecu, stanovanju i zapošljavanju. Komparativna analiza pokazala je da ove inovacije dijele izvjesne karakteristike te ih se može svrstati u izvjesne tipove. U Hrvatskoj je tema socijalnih inovacija relativno zapostavljena, rijetka su istraživanja, a koncept socijalnih inovacija gotovo nema pravo građanstva u sačinjavanju programa u socijalnoj politici. Rezultati istraživanja hrvatskih primjera socijalnih inovacija u Zagrebu i Varaždinu govore o dominaciji države i nepovjerenju prema civilnim inicijativama koje nose potencijal socijalnih inovacija. Količina i kakvoća socijalnog kapitala te poduzetnost i osposobljenost nositelja inovacijske ideje čine se ključnim čimbenicima mogućnosti primjene iste u praksi.
Publikationsart: Conference object
Dokumentencode: edsair.dris...01492..3f0398cacb5f8acf9a453b61143334f3
Datenbank: OpenAIRE
Beschreibung
Abstract:Pod pritiskom ekonomske krize i rastućeg rezanja socijalnih troškova europske socijalne države nalaze se pred novim izazovima učinkovitijeg i djelotvornijeg organiziranja socijalnih programa te podmirivanja socijalnih potreba specifičnih društvenih skupina. Prostor civilnog društva potvrđuje se kao prestižan za samoorganizaciju, zagovaranje prava i interesa posebnih skupina, pružanje učinkovitijih i korisnicima okrenutih usluga te proizvodnju održive društvene promjene koja može otvoriti vrata projektima socijalnog poduzetništva. Suradnjom različitih dionika u ovim procesima, osobito na lokalnim razinama, proizvode se socijalne inovacije koje pomažu socijalnoj integraciji i doprinose jačanju socijalne kohezije te mijenjaju kulturu socijalne politike. Socijalne inovacije znače micanje socijalnih, političkih i mentalnih barijera te izgradnju identiteta zajednica, mobilizaciju i društvo-političku akcija. Socijalne inovacije su nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno podmiruju socijalne potrebe (učinkovitije nego drugi) i stvaraju nove društvene odnose i suradnje. Socijalne inovacije postale su prepoznatljivom sastavnicom svih relevantnih EU policy dokumenata, a koje su onda prioritetno poticani u nacionalnim razvojnim programima. U ovom projektu inovacije su istraživane kao: koncepti i načini pristupanja korisnicima, analizirana interna organizacija inovacija i način rada te utjecaj inovacija na vladavinu i lokalni sustav socijalne politike. U dvadeset europskih gradova analizirano je 79 inovacija u području pružanja usluga za djecu, stanovanju i zapošljavanju. Komparativna analiza pokazala je da ove inovacije dijele izvjesne karakteristike te ih se može svrstati u izvjesne tipove. U Hrvatskoj je tema socijalnih inovacija relativno zapostavljena, rijetka su istraživanja, a koncept socijalnih inovacija gotovo nema pravo građanstva u sačinjavanju programa u socijalnoj politici. Rezultati istraživanja hrvatskih primjera socijalnih inovacija u Zagrebu i Varaždinu govore o dominaciji države i nepovjerenju prema civilnim inicijativama koje nose potencijal socijalnih inovacija. Količina i kakvoća socijalnog kapitala te poduzetnost i osposobljenost nositelja inovacijske ideje čine se ključnim čimbenicima mogućnosti primjene iste u praksi.