Kultura nasilja kao okvir za razumijevanje posjedovnih sporova: primjer slavonskog plemstva u 14. stoljeću
Uložené v:
| Názov: | Kultura nasilja kao okvir za razumijevanje posjedovnih sporova: primjer slavonskog plemstva u 14. stoljeću |
|---|---|
| Autori: | Nekić, Antun |
| Informácie o vydavateľovi: | 2021. |
| Rok vydania: | 2021 |
| Predmety: | Slavonija, Slavonia, culture of violence, kultura nasilja |
| Popis: | Istraživati srednjovjekovnu Slavoniju znači gledati taj svijet kroz prizmu izvora koji su gotovo u potpunosti javnopravnog karaktera i koji se gotovo isključivo tiču posjedovnih pitanja, što uostalom nije specifičnost same Slavonije već i velikog dijela zemalja unutar političkog okvira Archiregnum-a Hungaricum-a. Dobar pak dio takve dokumentacije tiče se posjedovnih sporova, koji vrve nasiljem, te se čak štoviše čine neizbježno protkani nasilnim postupcima. S obzirom na to ponešto je iznenađujuća nezainteresiranost hrvatskih povjesničara za tu temu, naročito ukoliko se usporedi sa studijima posvećenima nasilju u okviru drugih historiografskih tradicija, gdje nasilje predstavlja posebnu pod- disciplinu srednjovjekovne povijesti. Polazeći od toga izlaganje ima dvojak cilj: sagledati nasilje među plemstvom vezano uz posjedovne sporove u Slavoniji kroz prizmu istraživačkih pitanja oblikovanih u toj historiografskoj tradiciji te pokušati istaknuti lokalne specifičnosti. Drugim riječima, u prvom će se redu nastojat sagledati može li se govoriti o feudu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji, odnosno mogu li se uočiti specifična pravila za uporabu nasilja u okviru posjedovnih sporova. Nadalje, razmotrit će se stav onih koji predstavljaju javnu vlast prema nasilnim praksama te kako ista utječe na dinamiku rješavanja sporova. U konačnici pažnja će se usmjeriti prema samoj „tehnici“ nasilja slavonskog plemstva. |
| Druh dokumentu: | Conference object |
| Prístupové číslo: | edsair.dris...01492..0cece8a04dbaad1ccfda4eb79a797839 |
| Databáza: | OpenAIRE |
Nájsť tento článok vo Web of Science | Abstrakt: | Istraživati srednjovjekovnu Slavoniju znači gledati taj svijet kroz prizmu izvora koji su gotovo u potpunosti javnopravnog karaktera i koji se gotovo isključivo tiču posjedovnih pitanja, što uostalom nije specifičnost same Slavonije već i velikog dijela zemalja unutar političkog okvira Archiregnum-a Hungaricum-a. Dobar pak dio takve dokumentacije tiče se posjedovnih sporova, koji vrve nasiljem, te se čak štoviše čine neizbježno protkani nasilnim postupcima. S obzirom na to ponešto je iznenađujuća nezainteresiranost hrvatskih povjesničara za tu temu, naročito ukoliko se usporedi sa studijima posvećenima nasilju u okviru drugih historiografskih tradicija, gdje nasilje predstavlja posebnu pod- disciplinu srednjovjekovne povijesti. Polazeći od toga izlaganje ima dvojak cilj: sagledati nasilje među plemstvom vezano uz posjedovne sporove u Slavoniji kroz prizmu istraživačkih pitanja oblikovanih u toj historiografskoj tradiciji te pokušati istaknuti lokalne specifičnosti. Drugim riječima, u prvom će se redu nastojat sagledati može li se govoriti o feudu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji, odnosno mogu li se uočiti specifična pravila za uporabu nasilja u okviru posjedovnih sporova. Nadalje, razmotrit će se stav onih koji predstavljaju javnu vlast prema nasilnim praksama te kako ista utječe na dinamiku rješavanja sporova. U konačnici pažnja će se usmjeriti prema samoj „tehnici“ nasilja slavonskog plemstva. |
|---|