In EDS ansehen

Je li Katolička crkva u hrvatskim medijima 'institucija slučaja'? Medijsko izvještavanje u Jutarnjem listu i Večernjem listu u vrijeme kriznih situacija

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Titel: Je li Katolička crkva u hrvatskim medijima 'institucija slučaja'? Medijsko izvještavanje u Jutarnjem listu i Večernjem listu u vrijeme kriznih situacija
Autoren: Peran, Suzana, Raguž, Anđelka
Verlagsinformationen: 2019.
Publikationsjahr: 2019
Schlagwörter: atolička crkva, mrežne stranice, hrvatske dnevne novine, migranti, komentari čitatelja, krizna komunikacija
Beschreibung: U radu će se kroz kontekst društvenih situacija u Hrvatskoj, očitovanih kroz: donošenje Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji iz 2013. i prolasku ekonomskih migranata, tražitelja azila i izbjeglica iz 2017. godine, ilustrirati značaj statusa i slike Katoličke crkve u hrvatskim medijima. S time u vezi, rad se temelji na rezultatima analize sadržaja najčitanijih dnevnih novina Jutarnjeg lista i Večernjeg lista i njihovih virtualnih ekstenzija, s osobitim obzirom na proučavanje položaja Katoličke crkve u medijima u situacijama manifestacije određenih društvenih prijepora, koje su ju izdvojile kao važnog aktera na društvenoj sceni. U radu nas zato s jedne stranezanima, koliko je ta vjerska zajednica i njezino djelovanje bilo medijski vidljivo te tko je govorio (krizno nastupao) u ime Katoličke crkve u objavama koje su se odnosile na određena svjetonazorska pitanja. S druge strane, zanima nas tko čita virtualno objavljeni sadržaj o vjerskim zajednicama, odnosno, na koji način komentari čitatelja oblikuju vjersku prezentaciju sadržaja. Polazeći od pretpostavke da su vjerske zajednice u objavama svjetovnih medija često marginalizirane i djelomično obilježene političkom konotacijom, posebno nas u empirijskom istraživanju zanima, koliko se medijskog prostora u analiziranim medijima daje zauzimanju vjerskih zajednica za marginalizirane skupine u društvu, osobito siromašne, ekonomske migrante, tražitelje azila i izbjeglice te je li pristup Katoličkoj crkvi stihijski oblikovan kao „instituciji slučaja“? Kvalitativnom analizom sadržaja, istražujemo, jesu li i kako komentari čitatelja, reprezentirali uvredljiv diskurs u vezi s drugim, nepoznatim ljudima i kulturama. Zaključno se osvrćemo i na stil komunikacije Katoličke crkve spram šire ciljne javnosti. U suvremenim uvjetima, gdje je i komunikacija vjerskih institucija, medijski posredovana i digitalno oblikovana, mediji imaju izuzetnu moć pri prezentaciji događaja i mišljenja na određeni način, ali i posljedičnu odgovornost za kreiranje javnoga mnijenja. Problematika medijske odgovornosti prisutna je koliko i mediji, no u svijetu prezasićenom informacijama, mediji su ti koji predstavljaju realnost i/ili je prezentiraju na njima odgovarajući način. Etno centristički i senzacionalistički medijski pristup drugim kulturama, uvriježene predrasude i stereotipi, utječu da senzacionalizam i strah dobivaju prednost nad znanjem i tolerancijom, a Katolička crkva se poima kroz afere i krizne trenutke.
Publikationsart: Conference object
Sprache: Croatian
Zugangs-URL: https://www.bib.irb.hr/1034336
Dokumentencode: edsair.57a035e5b1ae..b7667b4e48d5e53405db386aff1b59b7
Datenbank: OpenAIRE
Beschreibung
Abstract:U radu će se kroz kontekst društvenih situacija u Hrvatskoj, očitovanih kroz: donošenje Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji iz 2013. i prolasku ekonomskih migranata, tražitelja azila i izbjeglica iz 2017. godine, ilustrirati značaj statusa i slike Katoličke crkve u hrvatskim medijima. S time u vezi, rad se temelji na rezultatima analize sadržaja najčitanijih dnevnih novina Jutarnjeg lista i Večernjeg lista i njihovih virtualnih ekstenzija, s osobitim obzirom na proučavanje položaja Katoličke crkve u medijima u situacijama manifestacije određenih društvenih prijepora, koje su ju izdvojile kao važnog aktera na društvenoj sceni. U radu nas zato s jedne stranezanima, koliko je ta vjerska zajednica i njezino djelovanje bilo medijski vidljivo te tko je govorio (krizno nastupao) u ime Katoličke crkve u objavama koje su se odnosile na određena svjetonazorska pitanja. S druge strane, zanima nas tko čita virtualno objavljeni sadržaj o vjerskim zajednicama, odnosno, na koji način komentari čitatelja oblikuju vjersku prezentaciju sadržaja. Polazeći od pretpostavke da su vjerske zajednice u objavama svjetovnih medija često marginalizirane i djelomično obilježene političkom konotacijom, posebno nas u empirijskom istraživanju zanima, koliko se medijskog prostora u analiziranim medijima daje zauzimanju vjerskih zajednica za marginalizirane skupine u društvu, osobito siromašne, ekonomske migrante, tražitelje azila i izbjeglice te je li pristup Katoličkoj crkvi stihijski oblikovan kao „instituciji slučaja“? Kvalitativnom analizom sadržaja, istražujemo, jesu li i kako komentari čitatelja, reprezentirali uvredljiv diskurs u vezi s drugim, nepoznatim ljudima i kulturama. Zaključno se osvrćemo i na stil komunikacije Katoličke crkve spram šire ciljne javnosti. U suvremenim uvjetima, gdje je i komunikacija vjerskih institucija, medijski posredovana i digitalno oblikovana, mediji imaju izuzetnu moć pri prezentaciji događaja i mišljenja na određeni način, ali i posljedičnu odgovornost za kreiranje javnoga mnijenja. Problematika medijske odgovornosti prisutna je koliko i mediji, no u svijetu prezasićenom informacijama, mediji su ti koji predstavljaju realnost i/ili je prezentiraju na njima odgovarajući način. Etno centristički i senzacionalistički medijski pristup drugim kulturama, uvriježene predrasude i stereotipi, utječu da senzacionalizam i strah dobivaju prednost nad znanjem i tolerancijom, a Katolička crkva se poima kroz afere i krizne trenutke.