The impact of macroeconomic and financial factors on shadow banking in the new EU member states

Cilj ovog rada je ispitati kako različite varijable iz makroekonomskog i financijskog okruženja utječu na dinamiku bankarskog sektora u sjeni u odabranih 11 novih država članica EU-a koristeći godišnje podatke za razdoblje 1999-2018. Primjenjuju se tri alternativne tehnike procjene: model s fiksnim...

Celý popis

Uložené v:
Podrobná bibliografia
Vydané v:Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci Ročník 38; číslo 2; s. 407 - 427
Hlavní autori: Kjosevski, Jordan, Petkovski, Mihail, Stojkov, Aleksandar
Médium: Journal Article
Jazyk:English
Vydavateľské údaje: Rijeka Sveuciliste u Rijeci 01.01.2020
Faculty of Economics University of Rijeka
Predmet:
Banking
Banking industry
Banks
Capital
Economic crisis
Economic growth
eu new member states
Generalized method of moments
Hypotheses
Insurance
International finance
Liquidity
Literature reviews
Macroeconomics
Money markets
panel data analysis
Pension funds
Regulation of financial institutions
Shadow banking
United States > US
Europe
ISSN:1331-8004, 1846-7520
On-line prístup:Získať plný text
Tagy: Pridať tag
Žiadne tagy, Buďte prvý, kto otaguje tento záznam!
Popis
Shrnutí:Cilj ovog rada je ispitati kako različite varijable iz makroekonomskog i financijskog okruženja utječu na dinamiku bankarskog sektora u sjeni u odabranih 11 novih država članica EU-a koristeći godišnje podatke za razdoblje 1999-2018. Primjenjuju se tri alternativne tehnike procjene: model s fiksnim efektima, metoda procjene GMM razlika i GMM sustava. Empirijski rezultati dokazuju da su najvažniji čimbenici razvoja u financijskom sektoru (sektoru osiguranja i mirovinskom sektoru), bankarskom sektoru, te stopi na tržištu novca kao i opći ekonomski rast. Takoðer je utvrðeno da globalna financijska kriza negativno utječe na rast bankarstva u sjeni. Dobiveni rezultati ukazuju na to da je bankarski sustav u sjeni komplementaran, ne samo tradicionalnim bankama, već i ostatku financijskog sustava, te otvara nova pitanja makrobonitetne politike imajući u vidu Basel III norme. Naime, jedan od glavnih ciljeva Basela III je smanjiti procikličnost bankarskog kreditiranja, a porast bankarstva u sjeni može utjecati kako na regulaciju koja se temelji na kapitalu tako i na ograničenja temeljena na dohotku.
Bibliografia:ObjectType-Article-1
SourceType-Scholarly Journals-1
ObjectType-Feature-2
content type line 14
ISSN:1331-8004
1846-7520
DOI:10.18045/zbefri.2020.2.407