Is the Catholic Church in the Croatian Media an 'Institution of Instance'? Media reports in Jutarnji List and Vecernji List in times of crises
Uloženo v:
| Název: | Is the Catholic Church in the Croatian Media an 'Institution of Instance'? Media reports in Jutarnji List and Vecernji List in times of crises |
|---|---|
| Autoři: | Raguž, Anđelka, Peran, Suzana |
| Informace o vydavateli: | 2019. |
| Rok vydání: | 2019 |
| Témata: | mrežne stranice, hrvatske dnevne novine, migranti, krizna komunikacija, Croatian daily newspaper, readers views and comments, atolička crkva, migrants, komentari čitatelja, Catholic Church, Web pages, communication crises |
| Popis: | U radu će se kroz kontekst društvenih situacija u Hrvatskoj, očitovanih kroz: donošenje Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji iz 2013. i prolasku ekonomskih migranata, tražitelja azila i izbjeglica iz 2017. godine, ilustrirati značaj statusa i slike Katoličke crkve u hrvatskim medijima. S time u vezi, rad se temelji na rezultatima analize sadržaja najčitanijih dnevnih novina Jutarnjeg lista i Večernjeg lista i njihovih virtualnih ekstenzija, s osobitim obzirom na proučavanje položaja Katoličke crkve u medijima u situacijama manifestacije određenih društvenih prijepora, koje su ju izdvojile kao važnog aktera na društvenoj sceni. U radu nas zato s jedne stranezanima, koliko je ta vjerska zajednica i njezino djelovanje bilo medijski vidljivo te tko je govorio (krizno nastupao) u ime Katoličke crkve u objavama koje su se odnosile na određena svjetonazorska pitanja. S druge strane, zanima nas tko čita virtualno objavljeni sadržaj o vjerskim zajednicama, odnosno, na koji način komentari čitatelja oblikuju vjersku prezentaciju sadržaja. Polazeći od pretpostavke da su vjerske zajednice u objavama svjetovnih medija često marginalizirane i djelomično obilježene političkom konotacijom, posebno nas u empirijskom istraživanju zanima, koliko se medijskog prostora u analiziranim medijima daje zauzimanju vjerskih zajednica za marginalizirane skupine u društvu, osobito siromašne, ekonomske migrante, tražitelje azila i izbjeglice te je li pristup Katoličkoj crkvi stihijski oblikovan kao „instituciji slučaja“? Kvalitativnom analizom sadržaja, istražujemo, jesu li i kako komentari čitatelja, reprezentirali uvredljiv diskurs u vezi s drugim, nepoznatim ljudima i kulturama. Zaključno se osvrćemo i na stil komunikacije Katoličke crkve spram šire ciljne javnosti. U suvremenim uvjetima, gdje je i komunikacija vjerskih institucija, medijski posredovana i digitalno oblikovana, mediji imaju izuzetnu moć pri prezentaciji događaja i mišljenja na određeni način, ali i posljedičnu odgovornost za kreiranje javnoga mnijenja. Problematika medijske odgovornosti prisutna je koliko i mediji, no u svijetu prezasićenom informacijama, mediji su ti koji predstavljaju realnost i/ili je prezentiraju na njima odgovarajući način. Etno centristički i senzacionalistički medijski pristup drugim kulturama, uvriježene predrasude i stereotipi, utječu da senzacionalizam i strah dobivaju prednost nad znanjem i tolerancijom, a Katolička crkva se poima kroz afere i krizne trenutke. |
| Druh dokumentu: | Conference object |
| Přístupové číslo: | edsair.dris...01492..e49c678d2d065fddf9790ad856c12bb6 |
| Databáze: | OpenAIRE |
Nájsť tento článok vo Web of Science | Abstrakt: | U radu će se kroz kontekst društvenih situacija u Hrvatskoj, očitovanih kroz: donošenje Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji iz 2013. i prolasku ekonomskih migranata, tražitelja azila i izbjeglica iz 2017. godine, ilustrirati značaj statusa i slike Katoličke crkve u hrvatskim medijima. S time u vezi, rad se temelji na rezultatima analize sadržaja najčitanijih dnevnih novina Jutarnjeg lista i Večernjeg lista i njihovih virtualnih ekstenzija, s osobitim obzirom na proučavanje položaja Katoličke crkve u medijima u situacijama manifestacije određenih društvenih prijepora, koje su ju izdvojile kao važnog aktera na društvenoj sceni. U radu nas zato s jedne stranezanima, koliko je ta vjerska zajednica i njezino djelovanje bilo medijski vidljivo te tko je govorio (krizno nastupao) u ime Katoličke crkve u objavama koje su se odnosile na određena svjetonazorska pitanja. S druge strane, zanima nas tko čita virtualno objavljeni sadržaj o vjerskim zajednicama, odnosno, na koji način komentari čitatelja oblikuju vjersku prezentaciju sadržaja. Polazeći od pretpostavke da su vjerske zajednice u objavama svjetovnih medija često marginalizirane i djelomično obilježene političkom konotacijom, posebno nas u empirijskom istraživanju zanima, koliko se medijskog prostora u analiziranim medijima daje zauzimanju vjerskih zajednica za marginalizirane skupine u društvu, osobito siromašne, ekonomske migrante, tražitelje azila i izbjeglice te je li pristup Katoličkoj crkvi stihijski oblikovan kao „instituciji slučaja“? Kvalitativnom analizom sadržaja, istražujemo, jesu li i kako komentari čitatelja, reprezentirali uvredljiv diskurs u vezi s drugim, nepoznatim ljudima i kulturama. Zaključno se osvrćemo i na stil komunikacije Katoličke crkve spram šire ciljne javnosti. U suvremenim uvjetima, gdje je i komunikacija vjerskih institucija, medijski posredovana i digitalno oblikovana, mediji imaju izuzetnu moć pri prezentaciji događaja i mišljenja na određeni način, ali i posljedičnu odgovornost za kreiranje javnoga mnijenja. Problematika medijske odgovornosti prisutna je koliko i mediji, no u svijetu prezasićenom informacijama, mediji su ti koji predstavljaju realnost i/ili je prezentiraju na njima odgovarajući način. Etno centristički i senzacionalistički medijski pristup drugim kulturama, uvriježene predrasude i stereotipi, utječu da senzacionalizam i strah dobivaju prednost nad znanjem i tolerancijom, a Katolička crkva se poima kroz afere i krizne trenutke. |
|---|