DEMOGRAFSKI DISKURS PANDEMIJE BOLESTI COVID-19 U HRVATSKOJ
Saved in:
| Title: | DEMOGRAFSKI DISKURS PANDEMIJE BOLESTI COVID-19 U HRVATSKOJ |
|---|---|
| Authors: | Živić, Dražen |
| Publisher Information: | 2025. |
| Publication Year: | 2025 |
| Subject Terms: | migracije, Croatia, life expenctacy, očekivano trajanje života, Hrvatska, COVID-19, migration, mortalitet, fertilitet/natalitet, mortality, fertility/natality |
| Description: | Current demographic trends and processes in Croatia are extremely negative. The natural decline of the population is in a pronounced downward trend and is of unprecedented proportions, the number of emigrants from Croatia still exceeds the number of immigrated to Croatia, the results of the 2021 Census clearly show the continuation of general depopulation and demographic emptying and the acceleration of the demographic aging process. Recent demographic changes in Croatia are taking place in the context of demographic (endogenous) destabilizing factors of population movement and development, but also in the context of external determinants, such as the COVID-19 disease pandemic, the demographic consequences of which we still cannot fully determine and express. However, it is possible and necessary to think about them through three dimensions: (1) the short-term and long-term impact of the COVID-19 disease pandemic on demoreproduction, with a differentiated insight into fertility/fertility and population mortality; (2) the short-term and long-term impact of the COVID-19 disease pandemic on migration (internal and especially external); (3) the long-term impact of the COVID-19 disease pandemic on the biological composition of the population, especially on changes in life expectancy. Keeping the latter in mind, this paper will try to indicate the extent to which Croatian demographers investigated the connection and causality of the pandemic and current and future demographic trends in Croatia, and whether they determined and described its most important consequences. Aktualni demografski trendovi i procesi u Hrvatskoj izrazito su negativnog predznaka. Prirodni je pad stanovništva u naglašenom silaznom trendu i do sada je nezabilježenih razmjera, broj odseljenih iz Hrvatske i dalje premašuje broj doseljenih u Hrvatsku, rezultati Popisa 2021. jasno pokazuju nastavak opće depopulacije i demografskog pražnjenja te ubrzanje procesa demografskog starenja. Recentne se demografske promjene u Hrvatskoj odvijaju u kontekstu dosadašnjih demografskih (endogenih) destabilizacijskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva, ali i u kontekstu eksternih odrednica, poput pandemije bolesti COVID-19 čije demografske posljedice još uvijek ne možemo u punini utvrditi i iskazati. No, o njima je moguće i potrebno promišljati kroz tri dimenzije: (1) kratkoročni i dugoročni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na demoreprodukciju, s diferenciranim uvidom na rodnost/fertilitet i na smrtnost stanovništva; (2) kratkoročni i dugoročni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na migracije (unutarnje i osobito vanjske); (3) dugoročni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na biološki sastav stanovništva, osobito na promjene u očekivanom trajanju života. Imajući potonje u vidu u ovom će se radu pokušati naznačiti u kojoj su mjeri hrvatski demografi istraživali povezanost i kauzalnost pandemije i aktualnih, odnosno budućih demografskih trendova u Hrvatskoj te jesu li pritom utvrdili i opisali njezine najvažnije posljedice. |
| Document Type: | Conference object |
| Accession Number: | edsair.dris...01492..4289c0d5d0a29f4a5f27c7e898577601 |
| Database: | OpenAIRE |
Nájsť tento článok vo Web of Science | Abstract: | Current demographic trends and processes in Croatia are extremely negative. The natural decline of the population is in a pronounced downward trend and is of unprecedented proportions, the number of emigrants from Croatia still exceeds the number of immigrated to Croatia, the results of the 2021 Census clearly show the continuation of general depopulation and demographic emptying and the acceleration of the demographic aging process. Recent demographic changes in Croatia are taking place in the context of demographic (endogenous) destabilizing factors of population movement and development, but also in the context of external determinants, such as the COVID-19 disease pandemic, the demographic consequences of which we still cannot fully determine and express. However, it is possible and necessary to think about them through three dimensions: (1) the short-term and long-term impact of the COVID-19 disease pandemic on demoreproduction, with a differentiated insight into fertility/fertility and population mortality; (2) the short-term and long-term impact of the COVID-19 disease pandemic on migration (internal and especially external); (3) the long-term impact of the COVID-19 disease pandemic on the biological composition of the population, especially on changes in life expectancy. Keeping the latter in mind, this paper will try to indicate the extent to which Croatian demographers investigated the connection and causality of the pandemic and current and future demographic trends in Croatia, and whether they determined and described its most important consequences.<br />Aktualni demografski trendovi i procesi u Hrvatskoj izrazito su negativnog predznaka. Prirodni je pad stanovništva u naglašenom silaznom trendu i do sada je nezabilježenih razmjera, broj odseljenih iz Hrvatske i dalje premašuje broj doseljenih u Hrvatsku, rezultati Popisa 2021. jasno pokazuju nastavak opće depopulacije i demografskog pražnjenja te ubrzanje procesa demografskog starenja. Recentne se demografske promjene u Hrvatskoj odvijaju u kontekstu dosadašnjih demografskih (endogenih) destabilizacijskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva, ali i u kontekstu eksternih odrednica, poput pandemije bolesti COVID-19 čije demografske posljedice još uvijek ne možemo u punini utvrditi i iskazati. No, o njima je moguće i potrebno promišljati kroz tri dimenzije: (1) kratkoročni i dugoročni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na demoreprodukciju, s diferenciranim uvidom na rodnost/fertilitet i na smrtnost stanovništva; (2) kratkoročni i dugoročni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na migracije (unutarnje i osobito vanjske); (3) dugoročni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na biološki sastav stanovništva, osobito na promjene u očekivanom trajanju života. Imajući potonje u vidu u ovom će se radu pokušati naznačiti u kojoj su mjeri hrvatski demografi istraživali povezanost i kauzalnost pandemije i aktualnih, odnosno budućih demografskih trendova u Hrvatskoj te jesu li pritom utvrdili i opisali njezine najvažnije posljedice. |
|---|