Application of complementary methods in health care at home
Uloženo v:
| Název: | Application of complementary methods in health care at home |
|---|---|
| Autoři: | Neuberg, Marijana, Košanski, Tina, Sertić, Vesna |
| Informace o vydavateli: | 2025. |
| Rok vydání: | 2025 |
| Témata: | zdravstvena njega u kući, komplementarne metode skrbi, bolesnici |
| Popis: | Uvod - komplementarne metode ne konkuriraju konvencionalnoj medicini, odnosno standardnim medicinskim postupcima, već se primjenjuju zajedno s njima. Cilj je komplementarnih metoda skrbi potenciranje povoljnih učinaka konvencionalnih metoda, ublažavanje njihovih nuspojava te postizanje bolje kontrole simptoma. Komplementarne metode nisu isto što i alternativne metode. One mogu poboljšati cjelokupno psihofizičko, socijalno i duhovno funkcioniranje osobe, što je iznimno važno za specifičnu i osjetljivu populaciju pacijenata kao što su bolesnici u skrbi u kući. Najčešće komplementarne metode skrbi koje se mogu primijeniti su: akupunktura, masaža, aromaterapija, terapija glazbom, joga, tai chi, homeopatija, herbalna terapija, dodatci prehrani, hipnoza, kognitivno bihevioralna terapija i vizualizacija, refleksologija, terapija treniranim životinjama i kućnim ljubimcima, relaksacijske metode i spiritualno liječenje. Komplementarne metode skrbi u Republici Hrvatskoj slabo su integrirane u zdravstveni sustav i djeluju većinom kao dio privatnog poduzetništva. Takve metode skrbi mogu pružati samo dodatno educirani i licencirani zdravstveni profesionalci poput medicinskih sestara, liječnika, fizioterapeuta. Često se holistička sestrinska skrb pogrešno tumači kao isključivo primjena komplementarnih i alternativnih metoda. Međutim, takve su metode samo jedan aspekt holističke sestrinske skrbi, a nikako ne ukupnost onoga što takva skrb podrazumijeva. Komplementarne metode skrbi zapostavljeni su u edukaciji prvostupnika/ca sestrinstva, što pojedina visoka učilišta nadoknađuju izbornim predmetima. Stoga se stječe dojam kako medicinske sestre koje žele dodatno znanje i osposobljenost za pružanje holističke sestrinske skrbi moraju potražiti dodatnu edukaciju kroz cjeloživotno obrazovanje tečajevima, seminarima i drugim oblicima edukacije. Metode - u istraživanju je korištena deskriptivna i uzročno-neeksperimentalna metoda te kvantitativni istraživački pristup. Izrađen je upitnik za potrebe istraživanja. U prvom dijelu upitnika prikupljali su se socio-demografski podaci, dok se drugi dio upitnika odnosio na poznavanje i korištenje komplementarnih metoda skrbi u radu s bolesnicima. Uzorak čine medicinske sestre/tehničari svih razina obrazovanja. U analizi podataka korištena je deskriptivna statistika. Rezultati - Većina sudionika navodi kako su upoznati s pojmom komplementarne metode skrbi. Na pitanje o tome upotrebljavaju li neke od komplementarnih metoda pozitivan odgovor dala su 47,90 % sudionika. Aromaterapiju upotrebljava 4,70 % sudionika, terapiju glazbom 24,50 % sudionika, tehnike relaksacije 16,10 %, akupunkturu 0,50 % , jogu 1,60 % vođenju imaginaciju 4,70 % sudionika, masažu 25,00 %, terapiju smijehom 24,00 % sudionika, refleksologiju 2,10 % sudionika, dodatke prehrani 25,00 %, dok neke od ostalih metoda upotrebljavaju 31,60 % sudionika. Većina sudionika slaže seˮ ili u potpunosti slažeˮ da bi im edukacija o komplementarnim metodama koristila u radu s bolesnicima. Muški sudionici, medicinske sestre/tehničari opće njege, zatim medicinske sestre/tehničari koji imaju 5 do 10 godina radnog iskustva češće upotrebljavaju komplementarne metode skrbi u odnosu na ostale sudionike. Zaključak: formalno obrazovanje prvostupnica sestrinstva uključuje vrlo oskudno sadržaje o komplementarnim metodama skrbi isključivo kao dio izbornih predmeta te se može zaključiti kako navedeni obrazovni sadržaj nedostaje u obrazovanju prvostupnica sestrinstva. S obzirom na to da se gotovo polovica sudionika izjasnila kako upotrebljava neke od komplementarnih metoda skrbi, valjalo bi u budućim istraživanjima utvrditi imaju li medicinske sestre dodatnu edukaciju za provođenje navedenih metoda te bi li im ista koristila u radu s bolesnicima. Unapređenje izlaznih kompetencija studenata na prijediplomskom studiju sestrinstva, ali i putem specijalističkog usavršavanja iz zdravstvene njege u kući medicinskim bi sestrama omogućio stjecanje osnovnih znanja o zbrinjavanju psihičkih, socijalnih i duhovnih potreba bolesnika kao i osnovnih znanja o komplementarnim metodama skrbi i njihovoj važnosti u skrbi. Uvođenje određenih komplementarnih metoda u kurikulum obrazovanja medicinskih sestara zasigurno bi potaknulo zanimanje budućih medicinskih sestara za takve metode te doprinijelo upotrebi istih i u zdravstvenoj njezi u kući. |
| Druh dokumentu: | Conference object |
| Přístupové číslo: | edsair.dris...01492..1d6d9601104075277eda3591a33935eb |
| Databáze: | OpenAIRE |
Nájsť tento článok vo Web of Science Buďte první, kdo okomentuje tento záznam!