Kultura nasilja kao okvir za razumijevanje posjedovnih sporova: primjer slavonskog plemstva u 14. stoljeću

Uloženo v:
Podrobná bibliografie
Název: Kultura nasilja kao okvir za razumijevanje posjedovnih sporova: primjer slavonskog plemstva u 14. stoljeću
Autoři: Nekić, Antun
Informace o vydavateli: 2021.
Rok vydání: 2021
Témata: Slavonija, Slavonia, culture of violence, kultura nasilja
Popis: Istraživati srednjovjekovnu Slavoniju znači gledati taj svijet kroz prizmu izvora koji su gotovo u potpunosti javnopravnog karaktera i koji se gotovo isključivo tiču posjedovnih pitanja, što uostalom nije specifičnost same Slavonije već i velikog dijela zemalja unutar političkog okvira Archiregnum-a Hungaricum-a. Dobar pak dio takve dokumentacije tiče se posjedovnih sporova, koji vrve nasiljem, te se čak štoviše čine neizbježno protkani nasilnim postupcima. S obzirom na to ponešto je iznenađujuća nezainteresiranost hrvatskih povjesničara za tu temu, naročito ukoliko se usporedi sa studijima posvećenima nasilju u okviru drugih historiografskih tradicija, gdje nasilje predstavlja posebnu pod- disciplinu srednjovjekovne povijesti. Polazeći od toga izlaganje ima dvojak cilj: sagledati nasilje među plemstvom vezano uz posjedovne sporove u Slavoniji kroz prizmu istraživačkih pitanja oblikovanih u toj historiografskoj tradiciji te pokušati istaknuti lokalne specifičnosti. Drugim riječima, u prvom će se redu nastojat sagledati može li se govoriti o feudu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji, odnosno mogu li se uočiti specifična pravila za uporabu nasilja u okviru posjedovnih sporova. Nadalje, razmotrit će se stav onih koji predstavljaju javnu vlast prema nasilnim praksama te kako ista utječe na dinamiku rješavanja sporova. U konačnici pažnja će se usmjeriti prema samoj „tehnici“ nasilja slavonskog plemstva.
Druh dokumentu: Conference object
Přístupové číslo: edsair.dris...01492..0cece8a04dbaad1ccfda4eb79a797839
Databáze: OpenAIRE
Popis
Abstrakt:Istraživati srednjovjekovnu Slavoniju znači gledati taj svijet kroz prizmu izvora koji su gotovo u potpunosti javnopravnog karaktera i koji se gotovo isključivo tiču posjedovnih pitanja, što uostalom nije specifičnost same Slavonije već i velikog dijela zemalja unutar političkog okvira Archiregnum-a Hungaricum-a. Dobar pak dio takve dokumentacije tiče se posjedovnih sporova, koji vrve nasiljem, te se čak štoviše čine neizbježno protkani nasilnim postupcima. S obzirom na to ponešto je iznenađujuća nezainteresiranost hrvatskih povjesničara za tu temu, naročito ukoliko se usporedi sa studijima posvećenima nasilju u okviru drugih historiografskih tradicija, gdje nasilje predstavlja posebnu pod- disciplinu srednjovjekovne povijesti. Polazeći od toga izlaganje ima dvojak cilj: sagledati nasilje među plemstvom vezano uz posjedovne sporove u Slavoniji kroz prizmu istraživačkih pitanja oblikovanih u toj historiografskoj tradiciji te pokušati istaknuti lokalne specifičnosti. Drugim riječima, u prvom će se redu nastojat sagledati može li se govoriti o feudu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji, odnosno mogu li se uočiti specifična pravila za uporabu nasilja u okviru posjedovnih sporova. Nadalje, razmotrit će se stav onih koji predstavljaju javnu vlast prema nasilnim praksama te kako ista utječe na dinamiku rješavanja sporova. U konačnici pažnja će se usmjeriti prema samoj „tehnici“ nasilja slavonskog plemstva.