Kultura nasilja kao okvir za razumijevanje posjedovnih sporova: primjer slavonskog plemstva u 14. stoljeću

Saved in:
Bibliographic Details
Title: Kultura nasilja kao okvir za razumijevanje posjedovnih sporova: primjer slavonskog plemstva u 14. stoljeću
Authors: Nekić, Antun
Publisher Information: 2021.
Publication Year: 2021
Subject Terms: Slavonija, Slavonia, culture of violence, kultura nasilja
Description: Istraživati srednjovjekovnu Slavoniju znači gledati taj svijet kroz prizmu izvora koji su gotovo u potpunosti javnopravnog karaktera i koji se gotovo isključivo tiču posjedovnih pitanja, što uostalom nije specifičnost same Slavonije već i velikog dijela zemalja unutar političkog okvira Archiregnum-a Hungaricum-a. Dobar pak dio takve dokumentacije tiče se posjedovnih sporova, koji vrve nasiljem, te se čak štoviše čine neizbježno protkani nasilnim postupcima. S obzirom na to ponešto je iznenađujuća nezainteresiranost hrvatskih povjesničara za tu temu, naročito ukoliko se usporedi sa studijima posvećenima nasilju u okviru drugih historiografskih tradicija, gdje nasilje predstavlja posebnu pod- disciplinu srednjovjekovne povijesti. Polazeći od toga izlaganje ima dvojak cilj: sagledati nasilje među plemstvom vezano uz posjedovne sporove u Slavoniji kroz prizmu istraživačkih pitanja oblikovanih u toj historiografskoj tradiciji te pokušati istaknuti lokalne specifičnosti. Drugim riječima, u prvom će se redu nastojat sagledati može li se govoriti o feudu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji, odnosno mogu li se uočiti specifična pravila za uporabu nasilja u okviru posjedovnih sporova. Nadalje, razmotrit će se stav onih koji predstavljaju javnu vlast prema nasilnim praksama te kako ista utječe na dinamiku rješavanja sporova. U konačnici pažnja će se usmjeriti prema samoj „tehnici“ nasilja slavonskog plemstva.
Document Type: Conference object
Accession Number: edsair.dris...01492..0cece8a04dbaad1ccfda4eb79a797839
Database: OpenAIRE
Description
Abstract:Istraživati srednjovjekovnu Slavoniju znači gledati taj svijet kroz prizmu izvora koji su gotovo u potpunosti javnopravnog karaktera i koji se gotovo isključivo tiču posjedovnih pitanja, što uostalom nije specifičnost same Slavonije već i velikog dijela zemalja unutar političkog okvira Archiregnum-a Hungaricum-a. Dobar pak dio takve dokumentacije tiče se posjedovnih sporova, koji vrve nasiljem, te se čak štoviše čine neizbježno protkani nasilnim postupcima. S obzirom na to ponešto je iznenađujuća nezainteresiranost hrvatskih povjesničara za tu temu, naročito ukoliko se usporedi sa studijima posvećenima nasilju u okviru drugih historiografskih tradicija, gdje nasilje predstavlja posebnu pod- disciplinu srednjovjekovne povijesti. Polazeći od toga izlaganje ima dvojak cilj: sagledati nasilje među plemstvom vezano uz posjedovne sporove u Slavoniji kroz prizmu istraživačkih pitanja oblikovanih u toj historiografskoj tradiciji te pokušati istaknuti lokalne specifičnosti. Drugim riječima, u prvom će se redu nastojat sagledati može li se govoriti o feudu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji, odnosno mogu li se uočiti specifična pravila za uporabu nasilja u okviru posjedovnih sporova. Nadalje, razmotrit će se stav onih koji predstavljaju javnu vlast prema nasilnim praksama te kako ista utječe na dinamiku rješavanja sporova. U konačnici pažnja će se usmjeriti prema samoj „tehnici“ nasilja slavonskog plemstva.